Kroz sistem javnih nabavki državne institucije i preduzeća godišnje potroše oko 300 miliona eura, a stupanjem na snagu novog zakona o javnim nabavkama kontrolu nad trošenjem tog novca preuzeće svega dva inspektora Uprave za inspekcijske poslove zadužena za javne nabavke. Prema ocjeni sagovornika „Dana”, novi akt koji će stupiti na snagu u maju neće doprinijeti zaustavljanju korupcije u sistemu javnih nabavki, već će uvesti anarhiju, pošto dva čovjeka fizički ne mogu stići da iskontrolišu nekoliko hiljada tendera koliko se sprovede na godišnjem nivou.
Direktor Monitoring programa MANS-a Vuk Maraš kaže za „Dan” da će sada privilegovane kompanije, koje su u vlasništvu ljudi iz vlasti ili onih bliskih režimu, bez problema dobijati poslove. On smatra da je Vlada donošenjem zakona, kojim svu kontrolu trošenja oko 300 miliona eura prebacuje na dva ili tri čovjeka, pokazala koliko joj nije stalo do borbe protiv korupcije.
– Hipotetički, oni nijesu u stanju da iskontrolišu jedan procenat javnih nabavki, a mi imamo hiljade ugovora vrijednih od par hiljada eura do više miliona. Očigledna je namjera Vlade da stvori takav sistem u kojem će kontrola biti nemoguća, pa će Bemaks dobijati poslove i pod sumnjivim okolnostima. Neće biti prepreka ni da premijerov sin dobija vrijedne ugovore. Sve će navodno biti kako treba, jer neće imati ko da ustanovi da nešto nije u redu. Znači, ubija se borba protiv korupcije – upozorio je Maraš.
On ističe da su inspektori novim zakonom dobili i zaduženje da kontrolišu sprovođenje ugovora.
– Znači, oni prvo moraju da provjere plan javnih nabavki svih institucija i preduzeća, zatim da iskontrolišu da li je svaki tender u skladu sa zakonom, da li je odluka o izboru utemeljena u zakonu, a onda i da li je posao urađen kako treba. Ti ljudi bukvalno moraju da znaju sve i da budu stručnjaci za građevinu, medicinu, poljoprivredu... Kako će sve to da urade dva ili tri čovjeka? Nemoguće je da sve postignu, jer nemaju ni toliko vremena – smatra Maraš, podsjećajući da je Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki sada oslobođena obaveze da kontroliše sve tendere vrednije od pola miliona, tako da je kontrola svedena na toliki minimum da je skoro nema.
Maraš ističe da postoje procjene da i u demokratskim zemljama 15 odsto javnih nabavki bude u sivoj zoni.
– Ne da su nam potrebna dva ili tri inspektora, nego deset puta više njih. Čitava armija treba da čuva novac građana – poručio je Maraš.
Koordinator istraživanja u Institutu Alternativa Jovana Marović izjavila je da će krajem maja biti objavljen izvještaj o tome koliko je novca „okrenuto” u oblasti javnih nabavki. Ona podsjeća da su procjene ministra finansija Radoja Žugića sredinom prošle godine bile da će taj procenat iznositi oko 15 odsto BDP-a, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2013. kada je utrošeno 277.001.460 eura ili 8,3 procenta BDP-a.
– Slab nadzor nad sprovođenjem ugovora o javnim navbavkama jedan je od centralnih problema kada je ova oblast u pitanju, a slaboj kontroli doprinose i slabi kapaciteti nadležnih institucija. Odsjek za javne nabavke Uprave za inspekcijske poslove ima dva inspektora i to je zaista problematično budući da je 616 obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama, a da se na godišnjem nivou zaključi više od 5.000 ugovora, plus 64.579 neposrednih sporazuma, koliko ih je bilo u 2013. godini – istakla je Marović.
Ona smatra da je diskutabilno da li je rješenje po kojem Uprava za inspekcijske poslove kontroliše i postupke javnih nabavki i sprovođenje ugovora najbolje.
– Prelazno rješenje moglo bi biti veća uloga Državne revizorske institucije kada je u pitanju kontrola sprovođenja ugovora o javnim nabavkama – predlaže Marović.
U Upravi za inspekcije poslove navode da u svjetlu novih nadležnosti ove inspekcije za javne nabavke postoji potreba za angažovanjem novog kadra.
– Opseg posla inspektora za javne nabavke svakako će biti povećan od momenta kada počne da se primjenjuje ovaj zakon, a to je početka maja. Ipak, uz optimalnu organizaciju rada, kao i do sada, vršiće se kako redovni nadzor, tako i nadzor po inicijativama stranaka – istakli su u Upravi.M.S.
Pogodno tlo za korupciju
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da postojanje samo dva inspektora za javne nabavke jasno ukazuje da u tom sektoru ima dosta propusta i da to pogoduje mogućim zloupotrebama.
– Koliko je potreba za većom kontrolom ovog područja očigledna, govori i podatak da mnogi državni funkcioneri, koji primaju samo platu imaju poduži spisak svoje imovine – istakao je Lekić.
Nejasno je, dodaje on, kako je ta imovina stečena, ako izuzmemo nasledstvo.
– Naši funkcioneri imaju pozamašne imovinske kartone, a primanja koja prijavljuju ne mogu pokriti nabavku te imovine. Očito da se radi o sticanju imovinske koristi preko javnih nabavki koje su pogodno tlo za korupciju. Izgleda da nismo ni iskazali potrebu za većim brojem inspektora jer nam oni samo smetaju u obavljanju ove interesantne djelatnosti i tako usled njihove nemogućnosti kontrole dešava se to da funkcioneri stiču pozamašnu imovinu koja prelazi zbir svih primanja i to još nije dovoljno za sumlju kako je ta imovina stečena. Javna je tajna da je dolaskom na vlast, bilo republičku ili lokalnu, omogućena slobodna korupcija jer inspektora nema ili to rade dosta olako – upozorio je u izjavi Lekić.